Prvi lošinjski bioetički skup održan je od 24. do 26. rujna 2001. u Malom Lošinju pod naslovom »Bioetika i znanost u novoj epohi«. Pozdravna poruka koju je Van Rensselaer Potter u audio-vizualnom obliku, tek nekoliko mjeseci prije smrti, uputio tom bioetičkom simpoziju pribavila mu je posebnu povijesnu, legitimacijsku i simboličku važnost. U poruci je Potter, među ostalim, izrazio nadu da će taj simpozij »dati novi poticaj bioetici u Hrvatskoj kao i u susjednim zemljama«. Ta je Potterova nada očigledno poprimila karakter i snagu blagoslova, koji je »otac bioetike« podijelio u završnoj sekvenci svog života, jer su već iduće 2002. godine Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj utemeljili međunarodnu znanstveno-kulturnu manifestaciju Lošinjski dani bioetike, da bi se nekoliko godine poslije (od 2005.) u Malom Lošinju počela održavati stalna međunarodna konferencija Bioetički forum za jugoistočnu Europu, a zatim (od 2006.) i poslijediplomski tečaj Međunarodna ljetna škola integrativne bioetike u organizaciji Ruhrskog sveučilišta u Bochumu i Sveučilišta u Zagrebu.
U međuvremenu su Lošinjski dani bioetike prerasli u temeljnu instituciju bioetičkog života i bioetičke rasprave u ovom dijelu Europe. Središnje mjesto u okviru Lošinjskih dana bioetike svakako zauzima međunarodni simpozij »Integrativna bioetika i nova epoha«. U sklopu znanstvenog dijela manifestacije, pored simpozija, održavaju se okrugli stolovi, na kojima se rasprava svake godine posebno fokusira na neki od aktualnih bioetičkih problema, zatim studentske bioetičke radionice, te predstavljanja recentnih bioetičkih izdanja. U sklopu kulturno-umjetničkog programa predviđaju se raznovrsni sadržaji, od kazališnih predstava i koncerata do izložbi i književnih priredbi.
Znanstveni dio manifestacije programski se zasniva na ideji »integrativne bioetike«. Integrativna bioetika na metodološkom planu povezuje različite perspektive u jedinstveni pluriperspektivni obrazac orijentacijskog znanja, dok je na predmetnom planu usmjerena na brojne problemske sklopove u širokom tematskom rasponu od medicinske skrbi i biomedicinskih istraživanja preko problematike ne-ljudskih živih bića i općih uvjeta održanja života (ekologija) do sudbinskih pitanja suvremene civilizacije. Takav koncept omogućuje ne samo svestranu raspravu o najširem spektru konkretnih bioetičkih problema nego i poniranje u njihovu dubinsku dimenziju u kojoj se otvaraju pitanja o karakteru i dotrajalosti znanstveno-tehničke epohe, o metodološkoj konstituciji i povijesnoj ulozi moderne znanosti, te o mijenama u temeljnom odnosu čovjeka i prirode. Riječ je o filozofijskopovijesnoj perspektivi u kojoj je moguće detektirati i pratiti procese u kojima se prelamaju svjetsko-povijesne epohe.
Prof. dr. sc. Ante Čović
Predsjednik Organizacijskog odbora
Lošinjskih dana bioetike
