2007. godine navršilo se pedeset godina postojanja Hrvatskog filozofskog društva (HFD). Time se HFD svrstava među najdugovječnija stručna i znanstvena društva u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Tijekom više od pedeset godina HFD se profiliralo ne samo kao glavni medij filozofskog života na ovim prostorima, nego i kao jedna od temeljnih kulturnih institucija u Hrvatskoj.
Osnivanje HFD-a 1957. godine koincidira s etabliranjem hrvatske neomarksističke filozofije bliske humanizmu zapadne provenijencije, koja je u narednom desetljeću doživjela zamjetnu svjetsku reputaciju. U tome je ključnu ulogu igrao časopis HFD-a Praxis i njegovo međunarodno izdanje, kao i međunarodni skup Korčulanska ljetna škola, koji je okupljao ugledna svjetska imena iz područja filozofije i srodnih znanosti.
Početkom osamdesetih godina 20. stoljeća razvoj hrvatske filozofije doživio je značajan impuls s utemeljenjem časopisa Filozofska istraživanja koji je ispunio prazninu nastalu gašenjem Praxisa sredinom sedamdesetih. Kao i kod Praxisa, tako se i u slučaju Filozofskih istraživanja može govoriti o jedinstvenom nakladničkom, znanstvenom i kulturnom projektu sa snažnom međunarodnom dimenzijom, jer nekoliko godina nakon utemeljenja časopisa Filozofska istraživanja počinje u sklopu istog projekta izlaziti međunarodni časopis Synthesis philosophica, koji ubrzo stječe međunarodnu reputaciju te biva referiran u najprestižnijim svjetskim sekundarnim publikacijama. Uskoro je pokrenuta i Biblioteka »Filozofska istraživanja«, u kojoj je do danas objavljeno više od 130 knjiga suvremenih hrvatskih filozofa.
Ovom nizu svakako treba pribrojiti i najnoviji projekt razvijanja bioetičke suradnje u području jugoistočne Europe, koji se uspješno ostvaruje u institucionalnom okrilju HFD-a i koji se po rangu važnosti, ali i prema postignutim početnim rezultatima može mjeriti s prethodna dva projekta. Projekt obuhvaća stalnu međunarodnu konferenciju Bioetički forum za jugoistočnu Europu (od 2005.), redovitu Međunarodnu ljetnu školu integrativne bioetike (od 2006.) te Referalni centar za bioetiku u jugoistočnoj Europi (osnovan 2006.).
Uz navedene projekte, HFD je tijekom svoga višedesetljetnog djelovanja organiziralo ne samo redovite godišnje simpozije u Zagrebu, te nebrojene tribine i okrugle stolove, nego je znatnu energiju posvetilo i organiziranju stalnih međunarodnih znanstveno-kulturnih manifestacija: Dani Frane Petrića u Cresu (od 1992.), Dubrovačka međunarodna konferencija o sanskrtskim epovima i puranama u Dubrovniku (od 1997., u suradnji s Odsjekom za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Lošinjski dani bioetike u Malom Lošinju (od 2002., u suradnji s Hrvatskim bioetičkim društvom i Gradom Malim Lošinjem), Filozofija i demokracija u Dubrovniku (od 2005.), te Mediteranski korijeni filozofije u Splitu (od 2007., u suradnji s Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu).
Od djelatnosti Društva treba spomenuti i neprekidnu skrb za srednjoškolsku i visokoškolsku nastavu filozofije i srodnih predmeta, a Društvo izdaje i časopis Metodički ogledi, koji je specijaliziran upravo za problematiku odgoja. Članovi HFD-a, osobito oni koji su srednjoškolski nastavnici filozofske grupe predmeta, te oni koji su članovi Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja iz filozofije i logike, djelatno pomažu pripremu i održavanje Natjecanja iz filozofije i logike učenika srednjih škola. Preko svojih predstavnika HFD također sudjeluje u pripremama i radu Međunarodne filozofske olimpijade, svjetskog natjecanja iz filozofije za učenike srednjih škola, koju organiziraju FISP i UNESCO. Problematikom srednjoškolske nastave filozofske grupe predmeta osobito se bavi Odbor za srednjoškolsku nastavu filozofije, logike i etike HFD-a, osnovan 2008. godine.
Jedno je vrijeme HFD izdavalo i stručni časopis Logika, te bilten Filozofski glasnik. Od kraja devedesetih godina redovito se objavljuju respektabilni zbornici radova sa znanstvenih skupova u organizaciji Društva, a od 2007. se u izdanju HFD-a objavljuju i Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića.
Upravo na inicijativu članova HFD-a, od 2003. godine se u Hrvatskoj, kroz različite aktivnosti, redovito obilježava Svjetski dan filozofije, pod pokroviteljstvom UNESCO-a.
U cilju unapređenja rada Društva, decentralizacije i širenja njegovih aktivnosti, Društvo osniva podružnice. Dosad su osnovani Zadarski filozofski krug i Splitski filozofski krug, ali Društvo potiče i organizira različite aktivnosti i u drugim gradovima Hrvatske. Djelatnosti HFD-a odvijaju se i u obliku sekcija za pojedine filozofske probleme ili discipline (Sekcija za istočne filozofije, SIZIF – Sekcija za filozofiju medija, Sekcija za kršćansku filozofiju, Sekcija za filozofiju svijeta).
Odlika svih aktivnosti HFD-a, od njegovih početaka do danas, bila je interdisciplinarna i internacionalna usmjerenost, tako da se može zaključiti kako je naše Društvo najbolje ogledalo hrvatske filozofije ne samo u našoj sredini, nego i na europskoj i svjetskoj razini. To je osobito vidljivo u međunarodnoj institucionalnoj suradnji, odnosno u činjenici da je HFD od 2001. godine član Asocijacije filozofa iz jugoistočne Europe, a 2006. godine je postalo stalnim članom Međunarodne federacije filozofskih društava (FISP), da bi već 2007. godine bilo domaćin godišnjeg sastanka Upravnog odbora FISP-a, što predstavlja poseban znak uvažavanja Društva u okvirima svjetske filozofske organizacije. Međunarodnu suradnju HFD-a koordinira Odbor za međunarodnu suradnju, osnovan 2008. godine.
Članak Gorana Grgeca, »Pola stoljeća Hrvatskog filozofskog društva kao istraživački izazov«, objavljen u broju 111 (3/2008) časopisa Filozofska istraživanja, pruža sažet pregled pedesetogodišnjeg djelovanja HFD-a, dok temat »Suvremena hrvatska filozofija«, iz istoga broja Filozofskih istraživanja pruža cjelovitiju sliku o onom razdoblju hrvatske filozofije u kojemu je Hrvatsko filozofsko društvo igralo ključnu ulogu.
